Otočac

Otočac
Država	Hrvatska
Županija	Ličko-senjska
Površina
- ukupna	565,30 km2
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	10.411 stan.
Gradonačelnik	Mario Barković
Poštanski broj	53220
Zemljovid
Otočac Otočac na zemljovidu Hrvatske

Sajam u Otočcu

Godina 1717. je odlučna godina za početak rada trivijalne škole , a svojom je ispravom do 13.9.1746. god. kraljica Marija Terezija je dozvolila otvaranje tjednoga sajma u Otočcu koji je bio održavan svake srede a ta tradicija se drži do danas. Otočac je trgovištem dozvolio da se uredi vojni magistrat. Ističe se mreža cesta koje povezuju gradsku utvrdu na otoku s pojedinim grupacijama zgrada i pojedinačnim objektima na obalama. Svi prijelazi preko vode riješeni su mostovima kojih ukupno ima šest. 13. i 14. lipnja 1943. u Otočcu održana je osnivačka skupština ZAVNOH-a,te je za vrijeme zasjedanja Otočac bio i glavni grad Hrvatske.

Etnografski muzej

Zbirka etnografskih ispisuje tradicijski život te kulturu Gacke kroz posljednjih stotinjak godinauz izložene predmete kulture karakteristične za područje  proizvoda od gline, alate za izradu tekstila te mušku i žensku nošnju. Vrijedna je i Spomena zbirka akademskog slikara Stojana Aralice, rodom je iz Otočca, svjetski poznatog kolorista. Izložena su autorova ulja na platnu, crteži u tušu, olovci i ugljenu, njegovi osobni predmeti, isprave, fotografije, slikarski alat i knjige. U Otočcu djeluje katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke.

Muzej u gackoj

Zavičajni muzej u samom centru grada koji ima bogatu kulturnu i povijesnu tradiciju. Povijesna Zbirka "Otočac kroz povijest" prati događanja kroz prostor Gacke od daleke prapovijesti, dolaska Rimljana, nastanka i prvih spominjanja grada, borbi s Turcima, Vojne krajine, Prvog i Drugog svjetskog rata, te do razdoblja gospodarskog i kulturnog razvitka grada i stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine. Arheološkom (Japodskom) zbirkom predstavljen je kroz predmete materijalne kulture (nakit, oružje, oruđe, posuđe) život i rad ilirskog plemena Japoda od sredine kasnog brončanog doba, tj. 10. stoljeću prije Krista pa sve do dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Krista.

Urbani razvoj

Završetkom 19. st. pravi se kompleks pivovare pod utvrdom Forticom i tako otpočinje industrijalizacije Otočca. Razvoj urbanoga Otočca je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća obilježava se daljim ispunjavanjem povijesno ucrtane urbane matrice i izgradnju objekata. U gradu se razvija zdravstvo, kemijska, tekstilna industrija, ugostiteljstvo, trgovina, drvna industrija i šumarstvo. Predškolski odgoj i obrazovanje odvija se u dječjem vrtiću "Ciciban" Otočac kojemu je osnivač grad Otočac. Trenutno u vrtiću boravi 108 djece u pet skupina o kojima brine 11 odgojitelja, pet djelatnika u tehničkoj službi i ravnateljica.

Otočac

Položaj u kojoj se nalazi Otočac je pokrajina Gacka, a smještena je u unutarnjem visokog planinskom reljefu kojega čine Velebit i Mala kapela. Prema arheološkim iskopinama materijali koji su pronađeni upućuju na starije kameno doba. Tijekom razdoblja od 7. do 5. stoljeća prije Krista intezivno se razvija život na ovim prostorima. Iz tog vremena sačuvana su utvrđenja japodskih naselja Avendo (Crkvina u Kompolju) i Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru). Godine 33. prije Krista Japodi gube samostalnost i padaju pod rimsku vlast, što dokazuju dva sačuvana svetišta boga Mitre (kult perzijskog podrijetla iz 2. i 3. stoljeća).